Hrvatsko arhivističko društvo
HAD · osnovano 1954.
Tijela Hrvatskog arhivističkog društva · mandat 2026. - 2029.
Predsjedništvo je izvršno tijelo Skupštine Hrvatskog arhivističkog društva te odgovara Skupštini za svoj rad. Predsjedništvo ima pet članova — predsjednika i četiri člana — koji se biraju na mandat od četiri godine.
Nadležnosti Predsjedništva:
Ladislav Dobrica rođen je u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu (Klasična gimnazija). Nakon mature upisao je dvopredmetni studij povijesti te latinskog jezika i rimske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je diplomirao 2002. godine. Godine 2012. magistrirao je na istom fakultetu, s temom iz hrvatske ranonovovjekovne povijesti.
Od 1. veljače 1999. je kao apsolvent zaposlen u Hrvatskom državnom arhivu u tadašnjem Odsjeku za starije arhivsko gradivo i gradivo obitelji i pojedinaca. Radio je na mjestu arhivskog tehničara ali je obavljao i poslove arhivista. Nakon diplome zaposlen je na radnom mjestu arhivista istog Odsjeka kao pripravnik. U prosincu 2005. položio je stručni ispit iz arhivske struke čime je stekao stručni naziv arhivist - specijalist za starije arhivsko gradivo. Godine 2008. imenovan je načelnikom Odsjeka za starije arhivsko gradivo. Na tom je mjestu ostao do 2019. kad je imenovan pročelnikom Odjela za informacije i komunikaciju.
Osim redovnih poslova na obradi i zaštiti gradiva, sudjelovao je u nizu stručnih i projektnih aktivnosti HDA-a, koje oslikavaju i njegove stručne sklonosti te doprinos očuvanju dijela hrvatske kulturne baštine. Član je nekoliko povjerenstava HDA-a, među kojima je predsjednik „Povjerenstva za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra za arhivsko gradivo“.
U dva je navrata, kao arhivist, sudjelovao u zaštiti i obradi arhivskog gradiva dvaju samostana u njihovim prostorima: Kapucinski samostan Gospe Lurdske u Rijeci te Franjevački samostan sv. Bernardina u Kamporu. Također je u razdoblju od 2014. do 2019. bio glavni urednik časopisa Fontes: izvori za hrvatsku povijest.
U razdoblju od 2015. do 2019. bio je ispitivač predmeta: „Povijest institucija na hrvatskom području“ za polaganje stručnih ispita u arhivskoj struci te zamjenik ispitivača za predmet: „Pomoćne povijesne znanosti“. Od 2019. član je Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u arhivskoj struci, a od 2021. predsjednik Stručnog povjerenstva za viša stručna arhivska zvanja. U razdoblju od 2014. do 2018., bio je voditelj međunarodnog projekta co:op (community as opportunity) u kojem je HDA sudjelovao kao jedan od partnera u svrhu povezivanja arhiva i lokalne zajednice radi zaštite privatnog arhivskog gradiva te upoznavanja školske djece s misijom arhiva.
U razdoblju od 2009. do 2013. bio je član Predsjedništva Hrvatskog arhivističkog društva kao kooptirani član. Godine 2013. stekao je više stručno zvanje – viši arhivist, a 2019. i zvanje arhivskog savjetnika.
Karmen Markezić rođena je u Puli 16. svibnja 1975. Osnovnu školu polazila je u Lupoglavu (Istra), a srednju ekonomsku školu u Rijeci (upravno pravni smjer). Godine 2003. diplomirala je pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci pri Sveučilištu u Rijeci.
U rujnu 2003. započela je s jednogodišnjim stručnim osposobljavanjem kao arhivist pripravnik u Državnom arhivu u Pazinu (DAPA) gdje i danas radi. Temeljno stručno zvanje arhivista stekla je u prosincu 2005. godine. U rujnu 2016. godine stekla je zvanje višeg arhivista, a u lipnju 2024. arhivskog savjetnika. Od zapošljavanja do danas vodi Odsjek za zaštitu arhivskog i dokumentarnog gradiva izvan arhiva (nekadašnji Odjel) iako je za vrijeme pripravništva radila sve arhivističke poslove. Kako zbog nedostataka kadrova dugi niz godina u DAPA nije djelovala ''Vanjska služba'', nakon položenog stručnog ispita posebnu pažnju je usmjerila nadzornim obilascima, edukaciji stvaratelja/posjednika te buđenju svijesti o važnosti dokumentarnog i arhivskog gradiva te sustavnoj skrbi nad istim. Kratko vrijeme (od 4. srpnja 2006. do 16. listopada 2007.) bila je i zamjenica ravnatelja.
Od 2005. članica je Hrvatskog arhivističkog društva (aktivna u Sekciji za zakonodavstvo i Sekciji za zaštitu gradiva izvan arhiva.). Od 2005. godine do 2019. obavljala je tajničke poslove Izdavačke djelatnosti DAPA u svrhu promicanja arhivske djelatnosti. Godine 2019. imenovana je članicom Upravnog vijeća DAPA, a 2023. i članicom Upravnog vijeća DARI. Od 2012. članica je Istarskog arhivističkog društva, a od 2016. i potpredsjednica. Stalna je članica Povjerenstva za provjeru stručne osposobljenosti djelatnika na poslovima upravljanja dokumentarnim i arhivskim gradivom izvan arhiva od 2015. Također je imenovana i mentoricom u arhivskoj struci 2020. godine.
Autorica je nekoliko stručnih radova s područja arhivske struke, brojnih manjih priloga (bibliografija i prikaza) te recenzija rukopisa. Do sada je samostalno izlagala na nekoliko međunarodnih i domaćih znanstveno-stručnih skupova. Od većine projekata na kojim je sudjelovala valja istaknuti iduće: izrada prijedloga kojim se cjelina arhivskih fondova i zbirki DAPA predlaže za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra od nacionalnog značaja; 2007. - projekt MATRA te pilot-projekt Vrednovanje arhivskog gradiva i izradi granskog popisa gradiva s rokovima čuvanja za arhivsku djelatnost; sudjelovanje u radnoj grupi za nadzor stvaratelja i gradiva izvan arhiva - izrada Općeg popisa gradiva s rokovima čuvanja; 2015. -Projekt Ysterreich – Austrijska Istra (1374.-1797.); 2010-2015. - sudjelovala u radnoj podgrupi „Arhivska djelatnost“; Radna skupina za izradu novih provedbenih propisa sukladno Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima-Pravilnik o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva te Radna skupina u svrhu provedbe Postupka 5. Sređivanje, izlučivanje i odabiranje gradiva na papiru kod pravosudnih tijela u okviru investicije C.2.2. R-12 „Unaprjeđenje digitalne infrastrukture i usluga javnog sektora razvojem nacionalnog arhivskog informacijskog i jačanjem nacionalne mreže arhiva“ te projekti vrednovanja za određene grane djelatnosti.
Hrvoje Stančić, redoviti je profesor u trajnom izboru i prodekan za poslovanje Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Član je Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti gdje je predstojnik Katedre za arhivistiku i dokumentalistiku. Njegov znanstveni interes usmjeren je prema problematici suvremene arhivistike. Napose se usredotočio na problematiku digitalnoga gradiva, izvorno nastalog u e-obliku ili digitaliziranog, procedura pri oblikovanju i strukturiranju digitalnih arhiva, knjižnica i repozitorija te postupaka zaštite, dugoročnog (o)čuvanja e-gradiva i postupaka za očuvanje njegove autentičnosti.
Urednik je knjige "Trust and Records in an Open Digital Environment", koautor "Arhivističkog rječnika Englesko-hrvatskog, hrvatsko-engleskog", autor knjige "Digitalizacija" te autor ili koautor više od 80 znanstvenih i stručnih radova. Na projektu InterPARES Trust AI (2021.-2026.) član je Izvršnog odbora. Član je predsjedništva Hrvatskog arhivističkog društva (HAD), član Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva (HIDD) te ICARUS-a Hrvatska. Član je Centra za međunarodna istraživanja suvremenih arhivskih zapisa (CISCRA, Vancouver, Kanada). Dobitnik je dviju medalja za inovacije vezanih uz primjenu blockchain tehnologije u kontekstu arhivističkih tema dugoročnog očuvanja vjerodostojnosti na međunarodnim izložbama inovacija – brončane na izložbi ARCA 2021 te srebrne na izložbi ARCA 2022. Član je stručnog vijeća Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije (CIRT) Sveučilišta u Zagrebu.
Vedran Muić rođen je u Bjelovaru 1986. godine. Osnovnu školu polazio je u Puli te u Bjelovaru, gdje je završio i srednju elektrotehničku školu. Jednopredmetni studij povijesti započeo je 2007. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je i diplomirao u listopadu 2013. na znanstveno-istraživačkom smjeru moderne i suvremene povijesti. U prosincu 2020. je upisao i poslijediplomski doktorski studij Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu. Trenutno piše disertaciju.
U srpnju 2015. započeo je s jednogodišnjim stručnim osposobljavanjem kao arhivist pripravnik u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, gdje i danas radi. Stručni ispit za arhivista položio je u prosincu 2016. Od tada do ljeta 2019. je naizmjence radio u Odsjeku za kulturno prosvjetne aktivnosti (organizacija izložbi i drugih događanja, stručna vodstva posjetitelja), Odsjeku za arhivsko gradivo od 1945 do 1990. (sređivanje i digitalizacija arhivskog gradiva) te u Čitaonici HDA s korisnicima. U studenom 2019. prešao je u Odsjek za zaštitu dokumentarnog i arhivskog gradiva izvan arhiva gdje je radio na poslovima nadzora stvaratelja i posjednika dokumentarnog gradiva u nadležnosti arhiva. U travnju 2024. preuzima vođenje Matične i razvojne službe HDA, koja je zadužena za koordinaciju svih aktivnosti na implementaciji novog Nacionalnog arhivskog informacijskog sustava (eArhiv). Također, u siječnju 2018. je postao član Hrvatskog arhivističkog društva te ujedno i njegov tajnik. Stručno zvanje višeg arhivista stekao je u srpnju 2023, dok je mentorom u arhivskoj struci imenovan 2024.
Autor je nekoliko znanstvenih i stručnih radova s područja historiografije i arhivstike te brojnih manjih priloga (bibliografija i prikaza). Do sada je izlagao na nekoliko međunarodnih i domaćih znanstveno-stručnih skupova. Od većih projekata na kojima je sudjelovao ističu se suuređivanje zbornika radova Vojna krajina u suvremenoj historiografiji te rad na transliteraciji i priređivanju kritičkog izdanja Zapovidi Babogredske kompanije 1823.-1824. godine.
Radoslav Zaradić, rođen 5. ožujka 1987. g. u Splitu. Osnovnoškolsko obrazovanje pohađao je u Lovreću, a Opću gimnaziju dr. Mate Ujevića u Imotskom. Preddiplomski studij povijesti završio je 2008. g. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dok je na istom fakultetu 2011. g. završio diplomski studij moderne i suvremene povijesti, znanstveno-istraživački smjer, obranivši magistarski rad „Ekonomska emigracija iz Imotske krajine u Kraljevinu Belgiju nakon Prvoga svjetskog rata“. Od 2014. do 2023. g. pohađao je Poslijediplomski studij Povijest stanovništva u Dubrovniku.
U prosincu 2011. g. započeo je program jednogodišnjeg stručnog osposobljavanja kao arhivist pripravnik u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Stručni ispit za arhivista položio je godinu dana kasnije. Dvije godine je radio kao honorarni suradnik na projektu „Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina“ Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar gdje je bio zadužen za istraživanje o Hrvatima u Belgiji. Od 2014. do 2016. g. radio je u Državnom arhiva u Zagrebu, nakon čega je dobio premještaj u Državni arhiv u Splitu. Od 2017. g. službenik je Splitsko-dalmatinske županije na mjestu voditelja Centralne županijske pismohrane u Dicmu. Stručno zvanje višeg arhivista stekao je 2021. g.
Od 2014. g. je u Hrvatskom arhivističkom društvu u kojem od 2017. g. obnaša funkciju člana Predsjedništva. Od 2022. g. predsjednik je Hrvatske udruge Benedikt iz Splita, a od 2023. član Upravnog vijeća Državnog arhiva u Splitu na čijoj je konstituirajućoj sjednici izabran za predsjednika. Od 2013. do 2017. bio je predsjednik Općinskog vijeća Općine Lovreć.
Autor je 30 stručnih arhivističkih i povijesnih radova te prikaza u nekoliko znanstvenih časopisa. Izlagao je na četrnaest znanstvenih skupova i konferencija u zemlji te inozemstvu (Bosna i Hercegovina, Crna Gora). Od 2018. urednik zbornika radova Hrvatskog arhivističkog društva sa savjetovanja i kongresa (u pripremi je osmi po redu) i suautor tri izložbe.