Glavni organizator ovogodišnjega 21. seminara Arhivi, Knjižnice, Muzeji bilo je Hrvatsko arhivističko društvo, a skup se održao u okviru glavne teme Objekt i kontekst. Pored Hrvatskoga arhivističkog društva suorganizatori skupa tradicionalno su Hrvatsko knjižničarsko društvo, Hrvatsko muzejsko društvo, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Hrvatski državni arhiv, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, te Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru.
Tijekom tri radna dana, seminar je okupio preko osamdeset sudionika, stručnjaka arhivske, knjižničarske i muzejske struke iz Hrvatske i inozemstva, te druge zainteresirane stručne i znanstvene djelatnike. U bogatom programu sudionici su imali prigodu poslušati dvadesetak predavanja, sudjelovati na pet radionica, te nazočiti predstavljanju osam poster izlaganja. Isto tako, tijekom seminara održana je promocija izdanja AKM zajednice, ostvarenih u protekloj godini.
Radni dio seminara otvorio je Jozo Ivanović (HDA) s predavanjem o modelima i standardima opisa gradiva/građe u arhivima, knjižnicama i muzejima, provocirajući – u okviru objekta i konteksta - pitanjem o nedostatku(nevidljivosti) subjekta. Do kraja dana održano je niz predavanja koja su se između ostaloga osvrnula na probleme u vezi: tranzicije nakladničkih arhiva; trendova arhiviranja nakladničkih sadržaja; predstavljanja izložbe podvodne fotografije u kontekstu zaštite prirode; izlaganja i interpretaciji pisane i tiskane baštine; kontekstualizacije muzejskoga predmeta u virtualnom svijetu; suradnji baštinskih institucija u fizičkom i virtualnom okružju; i dr..
Nakon stanke uslijedilo je predstavljanje osam poster izlaganja, koja su se ove godine bavila: konzervatorsko-restauratorskim radovima na arhivskome gradivu iz 19. stoljeća; arhivsko-pedagoškim radionicama u arhivima; kartotekom Instituta za etnologiju i folkloristiku; zaštitom i promocijom secesijske baštine u dunavskoj regiji; prijedlozima donacija muzejima; osnutkom i radom Središnjega državnog ureda za razvoj digitalnoga društva; izdavačkom službom Filozofskoga fakulteta u Zagrebu te obilježavanjem godišnjice djelovanja Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara u Republici Hrvatskoj.
U poslijepodnevnome radu skupa održane su tri paralelne radionice: ALM: re-convergence movement and education, Nakladnici i AKM zajednica i Konzervatorsko-restauratorska radionica: Zaštitne podloge i premazi: nužnost ili smetnja?
Predavački dio sljedećega dana bio je uglavnom posvećen knjižničarima, pri čemu smo imali prigodu čuti ponešto o inovativnim postupcima u kategorizaciji i popisivanju knjižnoga gradiva; kategorizaciji glagoljskih rukopisa uporabom pravilnika za opis i pristup gradivu u AKM; IFLA Library Reference Model (LRM) - modelu knjižnične zajednice za bibliografske informacije; i dr..
U poslijepodnevnim satima toga dana održane su dvije paralelne radionice: Topoteka i Primjena Pravilnika za opis i pristup građi u arhivima, knjižnicama i muzejima. Zadnjega dana održana su predavanja o metodologiji izrade Nacionalnoga programa zaštite pisane baštine, potom o dostupnosti arhivskoga gradiva u arhivima, knjižnicama i muzejima, zatim o stanju specijalnih knjižnica u državnim arhivima u Hrvatskoj, te položaju hrvatskih znanstvenih i stručnih elektroničkih časopisa.
Knjižničari, muzealci i arhivisti završno su druženje nastavili tijekom studijskoga izleta u Pazin, posjetom Državnome arhivu u Pazinu i Etnografskome muzeju Istre u Pazinu, gdje su uz stručna vodstva uživali u objektima u kontekstu s područja svih zastupljenih informacijskih stručnjaka.
